Upala jajnika - uzroci, posljedice i terapije

mr.sci. Darko Husar, ginekolog
Upala jajnika - uzroci, posljedice i terapije

U ginekologiji se pod zdjeličnom upalnom bolesti podrazumijeva upala jajovoda, jajnika te svih sveza koje okružuju maternicu i održavaju je u zdjelici, u njezinom  uobičajenom položaju. U svakodnevnom, uobičajenom govoru  ovo se naziva “upalom jajnika”.

Zbog čestih recidiva (ponovnog javljanja odnosno razbuktavanja infekcije) te zbog svojih kasnih posljedica: neplodnosti te ograničenja radne sposobnosti bolest predstavlja značajan medicinski i socijalni problem.

 

 

Uzroci i posljedice

Najčešći oblik bolesti zdjelične upale je upala jajovoda koja obično nastaje u spolno aktivnih mladih žena, najčešće onih koje nisu rađale. U žena prije puberteta te u postmenopauzi bolest je znatno rjeđa. Put širenja infekcija je uzlazni - iz rodnice se infekcija širi duž kanala grlića maternice, a zatim u njezine šupljine, u jajovode. Daljnji put je ili kroz otvore jajovoda u trbušnu šupljinu ili kroz stijenku jajovoda u njihovu okolinu.

Kao posljedica, kod težih infekcija može se razviti i vrlo teška i po život opasna komplikacija - upala potrbušnice. Upala obično nastaje istovremeno obostrano, rjeđe ostaje ograničena samo na jednu stranu. Kasne posljedice, pogotovo ukoliko se infekcija nekoliko puta ponovila, su zatvaranje otvora jajovoda prema trbušnoj šupljini (organizam se tako štiti od širenja infekcije u trbušnu šupljinu) te ukoliko se infekcija širila kroz stijenu jajovoda, stvaranje brojnih priraslica jajovoda sa okolnim strukturama: crijevima, maternicom te stijenkama trbušne šupljine (organizam se opet tako brani od širenja infekcije). Jajovodi se tako mogu pretvoriti u velike mlohave vreće, ponekad i značajnih dimenzija, ispunjene gnojem ili rijetkom seroznom tekućinom. Rezultat su nepovratno oštećeni jajovodi što rezultira neplodnošću te dugogodišnji vrlo neprijatni bolovi koji se s vremena na vrijeme pojačavaju. To sve bitno umanjuje kvalitet života i radnu sposobnost.

Uzročnici infekcija mogu biti brojni. Infekcije su nerijetko i miješane (više uzročnika). Danas pogotovo naglašavamo štetni utjecaj klamidija te mikoplazmi, specifičnih vrsta bakterija koje gotovo nikada na uzrokuju bolest burne kliničke slike te tako bolest obično traje mjesecima i godinama, a najčešće se otkriva kada već izazove nepopravljive posljedice. Slične posljedice uzokuje i infekcija gonorejom u žena, u nas na sreću rjeđa bolest.

U klasičnoj, akutnoj formi bolesti, žena se žali na jake bolove u donjem dijelu trbuha te bolnost na pritisak i napetost donjeg dijela trbuha. Uz bolove slijede povišena temperatura te u učinjenim laboratorijskim nalazima povišeni broj leukocita i povišena sedimentacija. Često postoji i podražaj na mokrenje te bolovi u križima. Rjeđe se može javiti i mučnina i proljevi. Ukoliko je upala jača može ju pratiti i poremećaj menstruacijskog ciklusa sa krvarenjem.

Ovakvu, klasičnu formu bolesti danas susrećemo u manje od trećine slučajeva. Češće nailazimo na sasvim oskudne simptome: bolove u donjem dijelu trbuha, bolnost kod snošaja te pritisak u križima. No, cijela bolest može proteći i potpuno nezapaženo te se na ginekološkom pregledu u području jajovoda i jajnika može naći i značajan palpatorni nalaz, a da žena uopće ne zna odrediti kada je sve počelo.

 

Terapija

Terapijski postupak kod zdjelične upalne bolesti treba započeti prije nego nastupe nepopravljive promjene i posljedice. Ispravna antimikrobna terapija je osnovni postulat liječenja. Ukoliko je bolest prešla u kroničnu formu uz nepopravljivo oštećene jajovode, antibiotska terapija je često neuspješna budući da u to promijenjeno tkivo antibiotici teže prodiru. Posljedica je često ponovno vraćanje bolesti što je praćeno obično jakim bolovima. Kod težih oblika bolesti nekad se mora primijeniti uz energično antibiotsko liječenje i kirurški postupak. Kod kroničnih oblika bolesti žena zbog tegoba može biti duže nesposobna za rad. Bolovi kod seksualnih odnosa te nemogućnost zanošenja mogu biti izvor velikih frustracija i nezadovoljstva. Sve tegobe obično prestaju tek u postmenopauzi ili nakon većeg kirurškog zahvata.

 

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija