Trčanje: Pravilna tehnika je pola uspjeha

dr. Blaženka Nekić, fizijatar
Trčanje: Pravilna tehnika je pola uspjeha

 

Trčanjem se mogu spriječiti i bolesti, jer se njime poboljšava kardiorespiratorni kapacitet i sprečava srčani udar. Poboljšava cirkulaciju i funkciju cijeloga organizma, a i pomaže pri odvikavanja od pušenja, uživanja alkohola i drugih ovisnosti. Ispitivanja pokazuju da odlično djeluje na psihu i da se nakon treninga mnogi osjećaju vrlo dobro i opušteno.

 

Prije rekreiranja nabavite dobru odjeću i polako se pripremajte za novu aktivnost – hodajući.

 

Trčanje je dobro za održavanje forme i skidanje kilograma. Kako bi se dodatno istaknula važnost kretanja 9. studenoga, obilježava se Svjetski dan trčanja. Unatoč svim svojim dobrim stranama ta zahtjevna aerobna aktivnost ipak nije za svakoga, te se pri bavljenju njome valja pridržavati određenih pravila kako bi se spriječile moguće ozljede.

Trčanje najviše opterećuje Ahilovu tetivu, koljena, stražnju ložu natkoljenice, potkoljenice, te donji dio leđa. Ako se nakon trčanja jave bolovi i oni potraju dulje od tri dana valja potražiti pomoć fizijatra koji će ustanoviti je li potrebna fizikalna terapija.

 

»Preporučuje se trčanje na mekanoj podlozi: zemlji, šljunku ili pijesku. Tako će biti manji otpor pri doskoku što će rezultirati manjim ozljedama«, napomenula je fizijatrica dr. Blaženka Nekić iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Prije rekreiranja valja nabaviti odgovarajuću obuću koja će učvrstiti stopala. Osobe koje se nisu bavile zahtjevnijom tjelovježbom više godina trebale bi kod svoga liječnika napraviti test opterećenja na pokretnoj traci koji će pokazati u kojem im je stanju kardiorespiratorni sustav.

 

Početnici bilo koje dobi ne smiju naglo početi trčati. Tijelo valja postupno pripremiti za napor tijekom desetak tjedana. A pripreme za trčanje počinju – hodanjem. Tek oko sedmog tjedna može se lagano potrčati. Svaki se tjedan postupno prevaljuje veća udaljenost, a trening postaje intenzivniji. Prije svake je aktivnosti važno zagrijavanje i istezanje koje prija i nakon treninga. To je potrebno kako bi se mišići prije zagrijali, a nakon trčanja opustili.

 

»Važno je naučiti pravilnu tehniku trčanja. Najprije se postavlja zadnji dio stopala na podlogu, te se zatim odgurnemo prstima. Glava treba biti uspravna, a ramena što opuštenija. Laktovi su svijeni na 90 stupnjeva, a prsti lagano savinuti. Nikad ne treba trčati sa skupljenim šakama. Tko ima problema s držanjem laktova može zamisliti da na njima ima male utege«, pojašnjava dr. Nekić.

 

Brzina ruku i nogu treba biti usklađena i postupno se povećavati. Rukama se održava energija, te one trebaju biti usmjerene prema naprijed, jer pokreti u stranu troše energiju. Disati treba kroz nos i usta, dok pogled valja usmjeriti naprijed, a ne na tlo. Ako se u određenom dijelu tijela tijekom trčanja osjeti napetost, treba ga lagano istegnuti.

Trčanjem se mogu spriječiti i bolesti, jer se njime poboljšava kardiorespiratorni kapacitet i sprečava srčani udar. Poboljšava cirkulaciju i funkciju cijeloga organizma, a i pomaže pri odvikavanju od pušenja, uživanja alkohola i drugih ovisnosti. Ispitivanja pokazuju da odlično djeluje na psihu i da se nakon treninga mnogi osjećaju vrlo dobro i opušteno.

 

Dobro je znati

Valja znati da se prije trčanja valja dobro istegnuti. Ako se trčeći zadišete, ne smijete naglo stati, nego hodati kako bi se ponovno uspostavio dotok krvi, koja je većim dijelom otišla u noge, prema svim organima. Nakon aktivnosti podignite noge i oslonite ih uz zid kako bi krv brže krenula prema srcu i mozgu. Imate li problema s Ahilovom tetivom ugodnije ćete trčati u tenisicama s povišenim potplatom.

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija