Bolna menstruacija - simptomi, uzroci i liječenje

mr.sci. Darko Husar, ginekolog
Bolna menstruacija - simptomi, uzroci i liječenje

Bolna menstruacija, odosno dismenoreja je pojava grčevitih bolova za vrijeme menstrualnog krvarenja. Dismenoreja je primarna ukoliko za bolove ne postoji organski uzrok ili sekundarna ukoliko se u maloj zdjelici može dijagnosticirati neki organski poremećaj. Procjenjuje se da oko 50% žena ima  bolnu menstruaciju, a u oko 10% žena bolovi su toliko jaki da ih svakog mjeseca na jedan ili nekoliko dana udaljuju od svake aktivnosti. Dismenoreja predstavlja jedan od značajnijih razloga izostanka s posla u ženskom dijelu radno aktivnog stanovništva.

Bolne menstruacije započinju ponekad već s prvom menstruacijom (menarhom) no češće ubrzo nakon nje. Bolovi se pojavljuju nekoliko sati prije ili neposredno nakon početka menstrualnog krvarenja i traju najčešće tokom prvog i drugog dana krvarenja. Bolovi su grčeviti, počinju u donjem dijelu trbuha i mogu se širiti u križa te bedra. Bolovi mogu biti praćeni i sistemskim simptomima: mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja.

Uzroci bolne menstruacije

Ne postoji jasna povezanost između premenstrualnog sindroma (PMS-a) te bolne menstruacije, premda su bolnoj menstruaciji sklonije žene s izraženijim premenstrualnim sindromom. No, kako premenstrualni sindrom predstavlja cijeli niz simptoma: razdražljivost, depresija, osjetljivost grudi, mučnina, glavobolje, a isti simptomi se mogu pojaviti i uz bolnu menstruaciju, stanja se mogu preklapati. Simptomi tako u rjeđim slučajevima ponekad mogu trajati danima .

Uzrok dismenoreje su prostaglandini , spojevi koji se oslobađaju kod razgrađivanja sluznice maternice za vrijeme menstruacije. Djelujući lokalno, na krvne žile te muskulaturu maternice, uzrokuju   kontrakcije muskulature i krvnih žila.To proizvodi ishemiju tkiva materice što uzrokuje bolove. Dio prostaglandina uđe i u krvotok te tako uvjetuje pojavu sistemskih simptoma: mučnine, povraćanja, glavobolje, proljev.

Dismenoreja, odnosno bolna menstruacija se pojavljuje samo u urednim, ovulacijskim menstruacijskim ciklusima. Krvarenja nastala kao posljedica ciklusa bez ovulacije su uvijek bezbolna. Paradoksalno dakle, kod mladih žena bolne menstruacije uglavnom znače da je sve uredno. Nije sasvim jasno zašto, no nakon poroda se znatno smanjuje broj žena koje imaju bolne menstruacije.

Uzroci sekundarne dismenoreje su najčešće: endometrioza, intrauterini ulošci (“spirale”), upala zdjeličnih organa, prirođene anomalije genitalnih organa, stenoza, odnosno suženje kanala grlića maternice, miomi na maternici te velike ciste na jajnicima. Karakteristično za sekundarnu dismenoreju je njezino pojavljivanje dugo nakon prve menstruacije ili pak u žena koje su i dotada imale bolne menstruacije bitno pojačanje i produženje bolova u odnosu na dotadašnje.

Liječenje

Kako danas znamo da su uzrok bolnih menstruacija prostaglandini, liječenje se sastoji u sprječavanju  njihove sinteze, odnosno stvaranja. Tako djeluju lijekovi koji se inače koriste kod reumatskih upalnih procesa drugdje u tijelu (ondje bolove također uzrokuju prostaglandini). Najbolji preparat na našem tržištu je stručnog naziva ketoprofen, a u ljekarnama se pojavljuje kao Ketonal, Knavon ili Ketofen. Dakako postoje i drugi preparati. Lijekove treba započeti uzimati odmah na početku krvarenja, najbolje još prije pojave bolova.

Lijek se uzima u visokoj dozi samo prvi ili eventualno drugi dan ciklusa. Tegobe tako ili potpuno prestaju ili su bitno blaže, omogućujući ženi njezine svakodnevne aktivnosti. Nakon što su bolovi već postali jaki i grčeviti mogu pomoći i tzv. spazmolitici dakle lijekovi koji će otpustiti spazam mišića maternice i tako ublažiti bolove (npr, na našem tržištu Spasmex ili Baralgin). Bolove se svakako uspješnije liječi prije no što su postali jaki, antireumaticima. Ukoliko postoji sumnja na sekundarnu dismenoreju potrebno je provesti dijagnostički proces te  otkriti uzrok i provesti specifično liječenje. Ukoliko je liječenje uspješno, simptomi nestaju.

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija